Lazar Manojlović

Lazar Manojlović rođen je 1934. u Velikoj Obarskoj kod Bijeljine. Diplomirao je na Višoj pedagoškoj školi u Tuzli srpskohrvatski jezik i jugoslovensku knjizevnost. Radio je kao učitelj i rukovodilac u oblasti prosvjete. Autor je više desetina publicističkih, novinarskih, stručnih i književnih radova, knjige Učitelju s ljubavlju i koautor knjige Imam petlju. Od brojnih nagrada čija je lista dugačka,  ističemo samo jugoslovensko priznanje i nagradu Najdraži učitelj iz 1976. godine. Od 1994. godine radi kao nezavisni novinar.

  • Kao direktor osnovne škole Radojka Lakić u Bijeljini 1992. odbio zahtjev onih koji su provodili etničko čišćenje da u školu idu djeca samo jedne etničke grupe, kao i da im preda spiskove ostale djece, odgovorivši pred kamerama stranih televizija da u školi postoje samo dvije nacije: nacija UČENIKA i nacija UČITELJA.
  • Odbio je da sprovede odluku tadašnjih vlasti i otpusti nacionalno nepodobne nastavnike.
  • U vrijeme etničkog čišćenja suprotstavio se uvođenju vjeronauke u školu.
  • Suprostavio se tadašnjoj vlasti odgovornoj za etničko čišćenje i odbio da sruši spomenik u dvorištu škole narodnom heroju Drugog svjetskog rata Radojki Lakić, po kojoj je škola i dobila ime, riječima „da je vandalizam i zločin učiti učenike da ruše spomenike“.
  • Nakon rušenja svih džamija u Bijeljini pred kamerama stranih televizija izjavio je „da je učinjen veliki zločin prema mnogoljudnoj naciji, a istovremeno i vandalizam najgore vrste, jer su pucali u svetinje, što je neoprostivo.“
  • Uspio je osloboditi nekoliko Bošnjaka iz logora u Batkoviću, „teško i s mukom, uz pomoć prijatelja“.
  • Zbog svega ovog i još mnogih građanski hrabrih gestova istjeran je sa mjesta direktora škole sa dva pištolja uperena u sljepoočnice od strane dvojice čuvara logora u Batkoviću, od kojih ga je jedan zamjenio na mjestu direktora. 
  • Nastavio je do današnjeg dana, kao novinar i publicista, javno da se suprotstavlja svim negativnim autoritetima, bez obzira na cijenu koju plaća.
Bookmark and Share

 

 

Ko snosi ponajviše krivice za nedostatak građanske hrabrosti?

KNJIGE

Više