Jelena Lovrić

Rođena 1948. godine u Lukavcu (Bosna i Hercegovina). Nakon završene gimnazije u Tuzli, upisuje Filozofski fakultet u Zagrebu (jugoslavenska i komparativna književnost).  Od početka sedamdesetih radila u „Vjesniku“, VUS-u, „Startu“. U političkom tjedniku „Danas“ angažovana je od njegovog pokretanja 1982. godine do posljednjeg broja 92. Nakon „Danasa“ kratko radi u „Slobodnoj Dalmaciji“. Jedan je od osnivača magazina „Feral Tribune“ i brzo ugaslog „Pečata“. Od 1994. Radi u „Novom listu“ zahvaljujući hrabrosti urednika. Sarađivala je s brojnim stranim medijima. Najduže s Francuskim internacionalnim radiom i Radiom Slobodna Europa.

Svih tih godina, spajajući izuzetne novinarske sposobnosti i visoke etičke norme u svojim je tekstovima  dostizala najveći stupanj profesionalnih novinarskih standarda.  

Sada radi kao kolumnist u nedjeljniku „Globus“ i „Jutarnjem listu“.

Nagrada Duško Kondor za afirmaciju građanske hraborsti dodjeljuje se Jeleni Lovrić iz Zagreba, Hrvatska, zato što je, iako svjesna rizika kojima se izlaže, afirmisala građansku hrabrost u dugom periodu, od  ranih osamdesetih, tako što je:    

  • Duboko svjesna da ulazi u težak sukob sa tadašnjom političkom ideologijom i monopolskim grupama, u nedjeljniku „Danas“ prošla sve drame tog lista, koji je obilježio hrvatsko novinarstvo. Pisac je tekstova zbog kojih je taj nedjeljnik u prvim godinama  izlaženja došao u sukob s partijskom oligarhijom, što je sankcionisano rastjerivanjem dobrog dijela redakcije i šikaniranjem novinara, da bi 1992. godine ta novina bila politički likvidirana. Tuđmanova vlast dotadašnju uredničko-novinarsku ekipu tjera na ulicu i list predaje u ruke svojih poslušnika.
  • Svoje nepristajanje na diktat moćnika s bilo koje strane da dolaze, neustrašivo demonstrirala tokom tzv.  „događanja naroda“  u Srbiji, kada su nedjeljnik „Danas“ i ona kao njegova vodeća autorica,  u tada šutljivoj Hrvatskoj, doživljavali zvjezdane trenutke.
  • Ne obazirući se na posljedice, prva kritički analizirala uspon Slobodana Miloševića, zbog čega je od dijela beogradskih medija izložena žestokoj harangi.
  • Zbog principijelnog i dosljednog suprotstavljanja jeziku i prakasi dominacije, u Tuđmanovoj Hrvatskoj postala je suvišan čovjek i ostala bez posla uz javnu difamaciju. Izložena je progonu državnog tužioca i objavljivanju brojnih potjernica po režimskim medijima. Vrhunac hajke – tekst „Vještice iz Ria“ u „Globusu“, u kojem je, zajedno s još nekoliko feministica, optužena doslovce za „silovanje Hrvatske“.
  • Svoju  privrženost etičkim i profesionalnim principima pokazivala i time što je sa grupom novinara demonstrativno napustila „Slobodnu Dalmaciju“, nakon što je i taj list na skandalozan način privatiziran. Jedna je od osnivača kultnog „Feral Tribune“-a i brzo ugaslog „Pečata“.
  • Decenijama inspirišući mlade novinarke i novinare širom bivše Jugoslavije, vlastitim primjerom afirmisala građansku hrabrost, dokazujući bezbrojnim tekstovima o gorućim temama da  i u teškim vremenima ratova, zločina i mržnje, novinar može sačuvati čast i dostojanstvo profesije.
Bookmark and Share

 

 

Ko snosi ponajviše krivice za nedostatak građanske hrabrosti?

KNJIGE

Više