30. Oktobar. 2015.

PODIZANJE JEDARA U NARODNOM POZORIŠTU SARAJEVO

Trinaesta zbirka poezije, a četrdeset treća knjiga u stvaralačkom opusu Gradimira Gojera Podizanje jedara promovirana je u reprezentativnom prostoru središnjeg foajea Narodnog pozorišta Sarajevo. Zbirku je izdala NVO Gariwo iz Sarajeva, u ediciji Kaleidoskop (urednik Esad Kočan), kao jedan od priloga desetoj godišnjici izdavanja prve knjige ove nevladine organizacije.

Ova promocija je i nastavak obilježavanja četrdesete godišnjice stvaralačkog rada redatelja i pisca Gradimira Gojera.

Podizanje jedara promovirali su ugledni mostarski novinar i urednik TV Mostar Šemsudin Zlatko Serdarević i sarajevski književnik Bakir Makarević. Direktorica NVO Gariwo Svetlana Broz moderirala je ovaj susret djela Gradimira Gojera sa publikom, a značajan dio promotivnog akta Brozova je intonirala citiranjem fragmenata recenzentsko-kritičke bilješke poznate hrvatske književnice Božice Jelušić o ovom Gojerovom djelu.

Šemsudin Zlatko Serdarević napravio je paralelu zavičajnog karaktera između nekih pjesama velikog Alekse Šantića i današnjeg poetskog stvaralaštva Gradimira Gojera. Serdarević ističe: „Samoća je evidentna, ali i kreativna zbog prisutnosti Gojereve svijesti – svijesti intelektualca i nataloženog iskustva. U ovoj poetskoj zbirci, nevelikoj po sadržini, ali vrlo značajnoj po snazi poruka, umjetničko-estetskoj vrijednosti karakteristične misaone dubine i leksičke širine sublimisano je Gojerovo životno iskustvo. On je u biti iskreni tumač svoga života, što ovoj zbirci daje jednu dominirajuću povisilicu...“

Makarevićevo viđenje nove Gojerove zbirke je sublimirano u njegovoj ocjeni kako je: „Gojerova poezija teško prihvatljiva za ljude koji ne baštine toliko životnog iskustva kako bi shvatili njegove poruke... Ono što nam je Gojer ponudio u novoj knjizi zapisi su razorne intime, gdje svaki trenutak može biti inspiracija za naredni veliki čin.“
Svetlana Broz je evocirala bitne značajke Gojerovog opusa, njegovu širinu i raznolikost, a sam autor govorio je u kontekstu svojevrsne dileme – tvrdnje recenzentice Božice Jelušić čemu on zapravo najviše pripada: logici mirotvorca ili pak mitotvorca.

„Mi živimo u vrijeme mitova i sve što sam napisao u ovoj knjizi je na neki način inspirirano velikom teatarskom predstavom koja je zaronjena u mit, koju sam nekada davno gledao u beogradskom Ateljeu 212 Il giganti della montagna velikog Luigia Pirandella. Sve što se dešava sada oko nas je virtuelna predstava i tek kad se zatvorim u četiri zida osjetim zaista pravi život. Nismo niti svjesni da naši životi tako kratko traju, a oko nas se dešavaju čuda. Mi pravimo mitove od nerealne stvarnosti, dok ta iskrena čuda prolaze pored nas, a mi ih nismo svjesni...“ rekao je na kraju Gojer.

Gojerove stihove je čitao iskusni sarajevski glumac Alija Aljović.

Pres služba NVO Gariwo

Bookmark and Share

 

 

Ko snosi ponajviše krivice za nedostatak građanske hrabrosti?

KNJIGE

Više