14. Oktobar. 2013.

24. AUDEM konferencija s nazivom „Demokratija i univerzitet u turbulentnom svijetu“ svečano je otvorena

Jučer je u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu svečano otvorena 24. mežunarodna AUDEM konferencija. Počasni govor na konferenciji imala je Svetlana Broz, direktorica NVO GARIWO, o temi „Građanska hrabrost kao preduslov za demokratizaciju“.

Svetlana Broz predstavila je svoj rad i rad organizacije GARIWO kroz različite vidove afirmacije građanske hrabrosti i posebno naglasila potrebu stvaranja kritične mase onih koji su spremni iskazati građansku hrabrost. Posebno značajan dio govora bio je o korupciji u bh. društvu uključujući i univerzitet te taj dio govora prenosimo:

(...)

Možemo govoriti o skorašnjem ratu koji je uveliko uništio BiH. Možemo naglasiti da je dejtonski ustav zaledio rat u zemlji.

Mogu se prisjetiti Clausewitzewe poznate rečenice da je „rat puki nastavak politike drugim sredstvima“ i reći da je u bh. slučaju mir nastavak rata drugim sredstvima – politikom.

Imam pitanje za vas koji radite na univerzitetima diljem svijeta.

Kako možemo govoriti o demokratiji i univerzitetu u turbulentnom svijetu sjedeći u Sarajevu znajući da je BiH visoko pozicionirana na svjetskoj listi korumpiranih zemalja?

Ovdje, u ovoj sobi, nalaze se neki profesori koji su iskusili korupociji na nekim bh. univerzitetima i s gađenjem napustili zemlju.

Ako je društvo korumpirano od vrha do dna, uključujući i obrazovni sistem, ko je onda taj ko bi trebao učiti druge dužnosti neposluha?

S kojim se preprekama suočavaju oni koji se usude da iskažu građansku hrabrost? Oni mogu odmah biti označeni kao izdajnici i neprijatelji. Naći će se u škripcu ako su zaposleni ili će biti isključeni s univerziteta ako su studenti.

Kako da se nosimo sa strahom, tako legitimnim osjećanjem u korumpiranim društvima?

Gdje je početna tačka edukacije o demokratiji?

Nije li to nešto o građanskoj hrabrosti kao preduslovu za demokratizaciju?

Tu smo!

Iako će se većina složiti da edukacija o građanskoj hrabrosti treba započeti u dobi od četiri godine, u BH društvu imamo puno rasprave oko uvođenja vjeronauka u dječije vrtiće. Neki od njih usvojili su ovu, u najmanju ruku, regresivnu ideju počevši tako sa dijeljenjem djece u nihovoj trećoj godini.

U zemlji gdje se mladost edukuje da bude poslušna različitim i veoma često negativnim autoritetima dok su između treće godine života i doktorskih studija jako je teško naći prostor i način za adekvatnu edukaciju o građanskoj hrabrosti.

Sa trinaest ministarstava obrazovanja u BiH i desetinama knjiga o demokratiji i ljudskim pravima, nema nijedne u kojoj je građanska hrabrost spomenuta.

Zamislite predavanja za oko 100.000 srednjoškolaca od kojih nikad niko nije čuo za pojam građanske hrabrosti? Radi se o mom iskustvu koje me navodi na zaključak da vlasti u BiH daju sve od sebe da onemoguće takvu vrstu edukacije.

Zašto bi većina političara u BiH željela odgovorne, dobro obrazovane i hrabre građane da se odupru, suprotstave i pokažu neposluh kada je to neophodno, kad bi u tom slučaju većina od njih bila u zatvoru a ne na pozicijama moći?

Svijet se već neko vrijeme suočava sa nekoliko veoma poznatih uzbunjivača kakvi su Snowden i  Mannig koji su postali heroji milionima iako su (možda baš zbog toga) platili cijenu građanske hrabrosti.

U BiH je u ratu i poslijeratnom periodu živjelo i živi na stotine ljudi koji su rizikovali ili žrtvovali vlastiti život zarad moralnih normi. Oni su svi anonimni junaci koje neko treba rasvijetliti.

(...)

Press NGO Gariwo

Photo: Wlodzimierz Batog

Bookmark and Share

 

 

Ko snosi ponajviše krivice za nedostatak građanske hrabrosti?

KNJIGE

Više